Hosi filme to'o iha moris realidade.
- Robin Dos Santos
- Apr 13, 2017
- 3 min read
Se mak hatene filme hosi Indoneziu. "Jenderal Naga Bonar 2" Iha istoria filme fiksaun ne'e Naga Bonar ne'ebé funu nain hasoru tropa Japunes iha tempu ne'eba.
Naga Bonar ho karakter ema origen Suku Batak loron ida ba vijita nia oan "Tora Sudiro" iha Jakarta ne'ebé susesu ona sai ema importante. Tora Sudiro hakarak nia apa faan kebun kelapa sawit atu halo uma otel bobot nomos uma privadu.
Naga Bonar lakohi nia idea tanba halo negosiu ho ema Japunes. Iha dialogu parte ne'e ita hamnasa kabun sai moras. Ho nia rajaun ida katak, nia lakohi fa'an nia rai ne'ebé nia ama ho familia nia rate se iha ne'eba. Satan mak halo negosiu ho ema Japunes.
"O bulak ka. Uluk Japaun mai ukun ita, ha'u lori kilat hasoru sira, agora sira mai ho ideas oioin atu sosa fali rai ne'ebé soldadu ho onia ama Kirana se toba duku iha ne'eba.
Nia istori malu ho nia oan. Sai ba sidade mesak ho Bajai hakarak ba hare jeneral Sudirman nia estatua. Iha dalan klara, derepente Polisia ida hapara sira.
"Para lai...para lai. Deskulpa maibé imi labele liu hosi dalan ne'e" Naga Bonar hatan ho matan fuan boot. "Tanbasa ami labele liu" "Tanba labele" Hatan Polisia.
"Maibe nia razaun mak saida?" Naga bonar nia matan fuan atu sai. "Tanba labele. Ha'u nia xefé dehan labele. Ha'u halo tuir saida mak nia dehan."
"Labele ne'e la'ós nia rajaun ida di'ak" Polisia halo nia hirus liu tan.
"Hanesan ne'e. Labele tanba Bajai nia roda tolu"
"Oh.... Tanba Bajai nia roda tolu".
Nia hateke ba kareta sira halai ho roda hat, motor halai ho roda riu liu ho lalais laiha Polisiaida mak hapara.
Nia dehan. Labuat ida, ha'u bele komprende ho rajaun ida ne'e. O hatene saida, Polisia ida koalia los mak Polisia ida toba iha estrada klaran. Ha'u hare onia moris nakonu ho triste, le livru ne'e bele azuda onia moris.
Dialogu filme iha leten, fo hanoin ha'u ba kaju jornalista RTTL ho Guardamor iha uma finansa ne'ebé sedauk hotu iha tinan nen nia laran. Entre jornalista ho sekuriti sai han malu ho lia fuan.
Laiha razaun ho klaru tanbasa jornalista labele ba foti filmazen. Tuir lolos ne'e fo signal ba jornalista hotu atu investiga liu tan tanba saida. Iha buat ruma la los iha sistema ne'e.
Jornalista ho sekuriti nia istori malu la'os ida nemak problema. Sira hotu sai vitima ba sistema ida mak, sira nia xefé hanesan polisia iha filme Jenderal naga Bonar 2.
Timor la'ós iha sistema guadamorismu ou militerismu. Jornalista mak mata dalan ba povu atu hatene besik liu tan saida mak lolos ne'e akontense iha sistema ne'e.
Iha kazu balun hakerek kamarada Mari hadau malu fali jornalista nia kamera, polisia baku jornalista. Jornalista ne'e lapijeira ho kadernu mutin hasoru ai-tonka, kilat tutun ho botas.
Tuir ha'u nia analiza, media hotu iha Timor hetan suporta finansa hosi partidu, governu nomos ema ne'ebé nain ba bisnis. Se ita hare didiak, jornalista nia salariu la manan boot hosi osan hola jornal, maibe suporta hosi promosaun ho grupu ne'ebé suporta nia hosi halao funsaun jornalista.
Ida ne'e hare hosi ita nia povu ne'ebé sedauk iha kultura le susar hasai osan ba hola jornal. Ohin loron teknologia avansadu ona, diginal media domina nomos foti parte hakerek nia opiniaun, nia prespektivu hare situasaun ida iha rai ne'ebé de'it. Ema hotu iha ona telefone bele asesu informasaun tuir nia hakarak.
Edisaun: Ha'u gosta filme ne'e
Comments