top of page

Lian materna azuda ha'u aprende literatura

  • Writer: Robin Dos Santos
    Robin Dos Santos
  • Feb 27, 2017
  • 2 min read

Hau aprende literatura mundu mai hosi lian inan (fataluku)

Laos tanba lian inan labarik sira tuku malu laos tanba lian inan labarik sira hetan diskriminasaun laos tanba lian inan ema tuku malu iha kapital, laos tanba lian inan hamosu krize 2006

labarik sira baku malu tanba hare nia maun baku malu maun sira oho malu tanba nia maluk ema oho bot sira istori malu/oho malu tanba desizaun politik neebe la simu malu katus ida rasta katuas ida tanba nia sasan laiha folin klosan oin loron buka ema tinan boot tanba razaun seluk

lian inan tama ba mundu politik hotu hotu buka nia persentu lian sai bisnis politik laos edukasaun

sedauk iha ema ida kritika hau tanba haun hakerek poema iha hau nia lian fataluku

hau sedauk le Edgar Allan Poe nia istoria hau nia mama konta istoria iha tempu kalan hau sedauk konese televizaun hau nia mama konta ona istoria

hau sedauik estuda literatura hau nia mama hanesan hau nia mestra Hau sedauk le Antonio Gramsci, Paulo Coelho hau rona tena istoria hosi hau nia avo.

ohin loron ita estuda ona politik, demokrasia, organizasaun. ita la rekonese ita nia an, ita nia riku soin laos mina deit neebe se debate maibe kultura oral, muzika tradisaun. la susar atu fo sala ba ema seluk, konfesa sala iha loron domingu.

Populasaun iha Dili hare konsertu Galaxy kanta iha lian fataluku semak ba baku nia? Problema laos lian inan maibe problema ne'e ita iha iha interese politiku ou problema iha kakutak.

ohin loron ita hotu iha asesu ba teknologia senti matenek liu labarik sira neebe tinan rua ba kraik, ho nia pasensia atu rona nomos komprende saida mak profesora esplika iha lian tetun, portuges, ingels. Nia mai tur iha simenti atu koko komprende. ita tur iha parlamentu, tur iha aviaun laran hemu kokakola, tur iha restorante han diak iha problema boot ba labarik tinan rua koko atu komprende lisaun.

lian inan azuda ita atu aprede siensia seluk la susar, lian inan hanesan espiritu ba literatura oral. Hau mai hosi lian inan. Hau sempre hakerek iha lian fataluku.

[edisaun: uainhira lian tama ona ba mundu politiku, sira budu didiak, koalia iha media. hanesan kaer ema nauk manu inan hetan kastigu tinan 10 iha Becora. problema boot taka rasik tanba labarik tinan rua iha Lospalos koko atu komprende. e lau to ana i..] Robin


 
 
 

Comments


You Might Also Like:

Moris ne'e bele furak liu kuandu ita tur hanoin hakerek istória kona ba Moris

11907228_10204879682775868_4676107032465375414_n
11924540_1459127931060628_8522374473661884400_n
13923337_1557335427906544_3769815728287495242_o
585793_b80ad6aa0321455d929a7e9a312396af~mv2
1421066_782071731936315_2518368299051110303_o
585793_cfebd326d0ac47dca01d08af5889eab4~mv2
14.12.09_TimorLeste_5_700px
12801116_1059122620818929_6601372839606594556_n
10387390_768764606521400_1219899391531113655_n
14034689_10154480630844190_7982650787613691401_n-1
Kona ba ha'u 

Ha'u, ema ne'ebé gosta hakerek nomos le livru.

Hau halo mós video konta istória. Hakerek hanesan deit 

ema hemu kafé iha dadersan. Hau kria web/blog ida ne'e atu halibur ema hotu fahe sira nia hanoin, kreatividade liu hosi ARTE hakerek.

Ida ne'e hanesan ha'u nia kontribusaun hakerek literatura ba gerasaun foin saé Timor-Leste.

 

Read More

 

Search by Tags

© 2023 by Going Places. Proudly created with Wix.com

bottom of page