Língua ho Media
- Robin Dos Santos
- Oct 29, 2016
- 1 min read

Foun foun ha'u aprende tetun ha'u gosta liu labarik sira moris iha Dili koalia. Wainhira sira halimar joga boraisa sira nia jeitu koalia.
Kuandu bainaka ou parente liu hosi uma oin. Uma nain sempre bolu, mai tur tiha lai mak ba.
Tur signifika katak, mai hemu kafé.
Iha Australia ezemplu ida, ema lá bolu malu hanesan ne'e.
"Di'ak ka lae mana?"
"Haha... at mak barak se lae, hatan deit Araska liu".
Dialogu ho lia fuan tetun ne'e familiar ho populasaun iha Dili (tetun popular).
Ha'u hare filme drama Timor, dialogu ne'ebé iha hanesan fali dialogu ema Australia koalia lor loron.
Di'ak ka lae. Ha'u di'ak be ita fali. Horiseik halo saida. Ita Rona hanesan ingles tradus ba tetun.
Iha moris realidade ema iha Díli, sira uza tetun popular, tetun ne'ebé ema toman ona nomos komprende ona. Nee duni se ita hakerek iha filme ou hakerek notisia nomós istória, lalika koko tau lia fuan ne'ebé ladun uza iha sosiadade nia laran, tanba bele halo sira konfujaun. Imajina tok, iha uma laran se mak gosta loke disionariu.
Iha Timor tomak, labarik sira hatene liu filme Indoneziu ho nia dialogu nomos kultura barak liu duke Nasaun hanesan Australia nomos Portugal. Media TV ho sosial media halo sira la defisel atu aprende lingua nomos kultura seluk.
Hakarak ema komprende onia istória, notisia iha Timor uza lian rua de'it. Bahasa Melayu ka Indonesia nomos tetun.
Estatitika ba estudante timor eskola iha rai liur barak liu mak Indoneziu. Iha futuru sira nemak se lori nasaun ba oin maske língua Indoneziu la uza ona iha eskola hanesan (bahasa pengantar).
Tempu se troka buat hotu tanba evolusaun língua ne'ebé geográfica besik liu nasauan ne'ebé la'ós Australia maibé nasaun Melayu.
Robin dos Santos
Comments