Ita nia Kultura mak Koalia
- Robin Dos Santos
- Oct 3, 2016
- 3 min read
CAILØR MEDIA
***********
Opìniaun

"Dala barak ita akompaña situasaun polítika iha Timor-Leste, liu hosi Televisão,
mìdia eletrônika no mìdia impressa kuaze partidus polìtiku hotu-hotu ba iha munisipiu/baze
la'ós atu aprezenta programa no sosializa programa, maibé insulta malu no konta istória de'it.
Tempu ohin loron la'ós atu konta istória, i istória sei la resolve povu ai-leba nia moris." Zéray Caminha.
Uainhira ha'u le hakerek ida ne'e, buat ruma sedauk kompletu atu esplika saida mak kultura, tanbasa kultura ne'e iha. Ha'u hanesan kontinua de'it hakerek liu hosi paragraf ba paragraf.
Iha literatúra balun ita le, kultura hanesan sosiadade nia moris ne'ebé balun sei repete, balun mós troka an tuir modernu globalizasãon ita hasoru lorloron.
Timor-Leste sai nasaun uainhira modernizmu tuku ona ita nia odamatan liu hosi mìdia publiku. Ohin loron sidadaun ida la presisa hola jornal loron ohin atu hatene saida mak akontense iha vida polìtika nomós vida sosiadade. Iha mìdia rai liu hanesan Amerika ou Australia, informasaun faktu ladun importante, ema la perkupa, tanba faktu bele falsu, falsu bele faktu. Mìdia sosial mak ema hotu loke matan buka informasaun ne'ebé nia buka, depende nia gender, otas.
Povu Timor la'ós hahu ho kultura le maibé kultura konta istória (oral story). Komesa hosi ita nia vizabon uluk mak se iha tradisaun konta istória tuir ida idak nia kultura ho lingua lokal ne'bé se eziste. Ne'e duni, atu troka kultura koalia ba kultura le ne'e presisa han tempu tinan ba tina liu hosi mìdia sosial nomós mìdia públiku.
Tranformasaun hosi kultura ida ba kultura ida ne'e la defisel. Ohin loron hakerek istória la'ós jornalista nia serviso de'it, se de'it bele komesa hakerek notisia iha nia mìdia sosial ou kria website ida públiku bele asesu.
Timor nia mìdia (cetak) barak liu mak halo repotajen ba governu halo saida, depois nia restu mak fa'an sasan kapitalizmu mas se domina iha pájina. Tanbá mìdia ne'e rasik labele fa'an nia an se la'ós kapitalizmu mak suporta nia ho osan. Estadu mós fó osan, mìdia nia jornalista labele garantia sira nia moris ho osan ne'ebé públiku hola. Dezafiu ba mìdia ohin loron mak públiku bele asesu informasaun hotu liu hosi sira nia telefone. Klaru.

Sim. Istória labele resolve povu ai-leba nia moris.
Iha parte ida fali mós istória bele fo hanoin ba sira, ita lebele troka istória maibé ita bele aprende hosi istória.
Elite partidu hatene povu nia hakarak mak konta istória, promesa programa, povu hakruk fó salenda, halo festa ho músika antigu.
Iha istória polìtiku modernu, hanesan Stalin, Mao Zedong, Kim II-sung nomós Bung Karno. Lingua ho imajen, slogan nomós pamfleta bot repete hela de'it inkomando ba sira nia érosimu.Sira haforte indoktrinasaun ba povu ho ideologia klasiku. Iha kotekstu kampanha polìtiku partidu iha Timor -Leste se halo hanesan, sedauk iha transformsaun foun tanba gerasaun tuan se promesa ho slogan.
Tanba ne'e nudar gerasaun foun tenki iha plataforme hanoin ida ne'ebé lahanesan ho polìtiku antigu. Gerasaun foun tenki iha jeitu, estuda hosi sira nia hanoin, foti ida di'ak, hakoi teoria ne'ebé la serve ona iha moris loron ohin. Teoria ida bele di'ak ba sosiadade sivil seluk, se karik nia la le situasaun polìtiku kultura ho sosialogia. Istória luta Timor se fo fatin ba sira atu respeitu nudar fundador nasaun RDTL. Ba sira ne'ebé mate ona la'ós matenek liu ita ohin loron. Matenek ne'e iha tempu rasik, iha fatin rezistensia rasik. Ita kontinua buat ne'ebé di'ak, revolusaun ne'e mai la'ós ema ida nia hanoin, ou inkontru iha ótel karun. Revolusaun ne'e mai tanba sosiadade sivil mak hili.
"Halu ma'arau, ciceken naten halu fai"
Nino Konis Santana

Hakerek nain
Robin dos Santos
Foto: http://resources3.news.com.au/images/2012/04/16/1226327/283487-142829227.jpg
コメント