top of page

ANCHE Cabral

  • ROBIN
  • Aug 30, 2016
  • 3 min read

CAILØR MEDIA

Hau konese nia desde ami se iskola iha SMP 1 Lospalos. Isin ladun krekas, nia modelu fuuk tesi hanesan Nike Ardilla se moris. Nia sempre hamnasa kuandu hare

hau. Hau nia sentimentu iha maibe laos loron ohin, hau fuma sigaru mak barak liu, hau hein fulan troka ba Marsu. Hau sedauk hatene.

Kuandu nia ba eskola sempre lao ho ema barak, menus liu mak nain rua deit, maibe dala ida hau hare nia lao mesak iha loron meudia Lospalos parte Sawarika manas ho loron manas.

Nia sempre hare hau ho hamnasa maske ami ladun koalia ba malu, hau nia kolega sira sempre bolu hau. Hau sedauk hare ema ida hanesan nia, iha nia moris sempre hamnasa. Koalia ho ema mos hamnasa tanba ne'e nia labele iha filme drama ho karakter hirus, nia oin sai fali komik depois ita mak hamnasa fali hanesan ema bulak.

Loron ida, hau ba vijita hau nia tiu nia uma iha Sawarika, feto ne'e tur iha uma laran besik janeila hase hau ho hamnasa. Hau hakfodak los. Tanbasa nia iha ne'e, relasaun ho familia maka saida. Hau hemu be, tur iha kadeira ho I'is naruk. Tia komesa esplika, Robin, ida ne'e tia iha Lautem nia bin ou alin mak hola mane iha Soru (karik hau laos). Hau foin komprende los.

Durante ami eskola nia iha klase 2 A, hau iha aula C. Hau dehan ba hau nia kolega sira feto neeba ne'e hau nia familia mos, labele bok nia. Maske nia lao ho nia kolega husi fatin ida deit, hau sempre hase nia nudar familia tuir kultura Lospalos.

Maibe tinan 1999 besik ona, hakilar ukun rasik an ami kanta iha ponte Sawarika, kanta maubere buibere ne'ebe ami kanta maske se tauk oituan hare intel komando. So javanes (tropa) deit mak ami la tauk tanba sira la komprende tetun, hanesan sira tilun diuk. Tropa barak liu mak iha parte Lospalos ho Baucau tanba Falintil nia abut iha neeba.

Timor mos ukun an, sosial media sedauk iha. Iha Jogja hau sedauk iha komputador, hau iha surat tahan mutin (kadernu) sempre iha hau nia pasta. Hau ba tur iha Burjo se lao ba loja fa'an livru, hau komesa hakerek buat neebe hau se hanoin hetan iha pasadu. Hau nia istoria hau hela ho haunia avo (matebian) kolega eskola, resistensia, klandestina. Maibe hakerek hotu sempre halai ba istoria feto. Hau hanoin feminista.

Sira neebe hau nia kolega, hau nia namora, katuas neebe ema tuda iha merkadu, feto neebe nia laen baku, labarik neebe labele ba igreja tanba laiha ropa, sapatu. Hakerek hau nia memoria iha estrada ninin ho kafe manas.

Liu tiha tinan barak, sosial media komesa famozu iha Timor, feto ida konfirma hau hakarak sai nia kolega. Meudeus, purgatoriu, rai maka hakoi ita ne'e, hau la konese ona nia oin. Presiza minutu rua nolu hanesan ne'e hau tur hanoin semak nia. Nia dehan hatene hau diak liu fali hau hatene hau nia an. Ironiku.

Tinan ba tinan, nia sempre tau nia foto ho halai biskaleta. Nia hasai foto ho Ramos Horta, nia reprezenta Timor Leste agora iha Brazil. Nia posting nia foto iha sosial media ho nia hamnasa neebe orizinal, iha instagram, halo video kona ba eventu iha Brazil agora.

Maske iha media online, "deputadu" balun satiadu hakarak taka sosial media ho laiha razaun, hau nia kolega ida neebe se iha hau nia memoria lori nia biskaleta premeiru ho kor azul, hanesan kalohan liu hau ho nia hamnasa, se tau nia foto ba nia kolega, ba governu Timor, ba mundu katak nia lori Timor nia naran iha mundu internasional.

Hau reja mak'as maske hau laos katoliku ida diak, labele fo bandeira RDTL ba kolega neebe ita hasoru iha Brazil atu hakerek iha bandeira hanesan sira nia

mensagen ba povu Timor Leste. Maske ita manan mos polisia hein hela iha Airoportu hein kaptura ho razaun ida neebe lakomprende ho literasia. "Sira" dehan, Anche Cabral laiha nasionalismu, lori bandira fo ema hakerek, hatun ita nia dignidade hanesan nasaun ida.

Ance Cabral Maske jornalista la intervisa o konta onia istoria kaundu se lao husi Caivaca ho kosar tama ba eskola. Ance Cabral Maske o nia luta ho desportu maka'as liu onia isin maibe o lori duni Timor nia naran iha mundu Internasional.

Ance Cabral O sai husi Timor laiha notisia iha jornal ba juventude Timor. Tanba o laos ema bot. O ema ki'kuan mai husi familia ida kia'ak. O dunia onia mehi laos lori onia an ho kolega sira. Maibe

Lori nasaun foun RDTL

Nudar kolega eskola tempu pasadu. Hau so bele hakerek deit istoria badak ida. Hanesan iha filme Amerika.

Ema hotu hanoin o agora naran bot iha Timor, famozu ho onia hobi halai biskaleta. Meibe sedauk to'o iha Brazil agora, Anche ida uluk sempre hamnasa mai hau. Halo ema hotu kontenti haleu o, maske onia isin ladun krekas, Ho naran Anche Cabral.


 
 
 

Comentários


You Might Also Like:

Moris ne'e bele furak liu kuandu ita tur hanoin hakerek istória kona ba Moris

11907228_10204879682775868_4676107032465375414_n
11924540_1459127931060628_8522374473661884400_n
13923337_1557335427906544_3769815728287495242_o
585793_b80ad6aa0321455d929a7e9a312396af~mv2
1421066_782071731936315_2518368299051110303_o
585793_cfebd326d0ac47dca01d08af5889eab4~mv2
14.12.09_TimorLeste_5_700px
12801116_1059122620818929_6601372839606594556_n
10387390_768764606521400_1219899391531113655_n
14034689_10154480630844190_7982650787613691401_n-1
Kona ba ha'u 

Ha'u, ema ne'ebé gosta hakerek nomos le livru.

Hau halo mós video konta istória. Hakerek hanesan deit 

ema hemu kafé iha dadersan. Hau kria web/blog ida ne'e atu halibur ema hotu fahe sira nia hanoin, kreatividade liu hosi ARTE hakerek.

Ida ne'e hanesan ha'u nia kontribusaun hakerek literatura ba gerasaun foin saé Timor-Leste.

 

Read More

 

Search by Tags

© 2023 by Going Places. Proudly created with Wix.com

bottom of page